MACELJ Obilježena 75. obljetnica Maceljske tragedije i žrtava hrvatskog Križnog puta

Povodom 75. obljetnice stradanja brojnih žrtava komunističkog režima koja su se dogodila početkom lipnja 1945. godine, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predvodio je u nedjelju misno slavlje u crkvi Muke Isusove u Maclju.

Misno je slavlje predvodio u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem i varaždinskim biskupom u miru Josipom Mrzljakom, a u propovijedi je, između ostalog, istaknuo:
-Iako je Drugi svjetski rat završio prije 75 godina nepravda još nije ispravljena. S tugom u srcu moramo ustanoviti da nepravda ne samo da nije ispravljena, nego se ona, na žalost, obnavlja i raste. No u nama ne smije biti nepravde, u nama ne smije biti zla. Nemojmo dopustiti zlu da zahvati srca i savjesti jer to uništava svaki život. U tom ratu, moramo toga biti svjesni, nije bilo strane koja nije počinila zločin, ali kako povijest pišu pobjednici koji često po uhodanom modelu dio svojih zločina pripisuju poraženima, mi smo još uvijek bez mnogih odgovora zarobljenici prošlosti – kazao je Gorski i dodao da je razlog tome taj što ne postoji politička volja da se stvari razjasne.

-U 30 godina postojanja slobodne hrvatske države smjenjivale su se vlade i ni jedna nije razjasnila temeljno pitanje ozdravljenja duha i pomirenja hrvatskog naroda koji je zatrovan lažima. Kad od podijeljenog naroda mnogi ne bi imali koristi, već odavno sve bi bilo riješeno.

Biskup je kazao i kako hrvatski narod više nije podijeljen samo na lijeve i desne, već da je u potpunom rasulu ideja i vrednota te pozvao vjernike da se zajedno s njime pomole za ponovnu duhovnu preobrazbu hrvatskog naroda, za pomirenje i novi zanos u izgradnji pravednijeg društva i domovine u kojoj će se svi osjećati jednako vrijedni i prihvaćeni.
-Kako bi procvala naša domovina kada bi ljudi bili okupljeni oko zajedničkog dobra, svaki sa svojim razlikama i mišljenjima koje su bogatstvo, a ne oštrica razdora – zaključio je biskup.

Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Nakon genocida počinjenoga 1945. godine maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o stradavanju u maceljskim šumama prestaje s utemeljenjem samostalne demokratske hrvatske države 1990. godine.

Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio svetu misu za sve žrtve Križnoga puta i javno je progovorio o ovim zločinima. Nakon toga u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja. Ukupno su na području Macelja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1.163 osoba. Oko 130 jama ostalo je neistraženo a smatra se da je na Macelju stradalo od 12 do 13 tisuća žrtava. U Macelju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

Zahvaljujući zalaganju članova Udruge Macelj 1945., a posebno fra Drage Brgleza, tadašnjeg župnika u Đurmancu i pokojnog predsjednika Udruge Macelj 1945. Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika križnog puta, u spomen grobnicu u Macelju položene su kosti 1163 pogubljene osobe. Bilo je to 22. listopada 2005. godine, a svečani pokop predvodio je tada kardinal Josip Bozanić.

Uoči svete mise, izaslanstva državnih institucija položila su vijence i zapalila svijeće. U ime Hrvatskoga sabora vijenac je položio Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, u ime Vlade RH državni tajnik u Ministarstvu obrane general Zdravko Jakop, a u ime Ministarstva branitelja pomoćnik ministra Stjepan Sučić.

s.kalajdžija i a.kučić/sjever.hr

08.06.2020.

Input your search keywords and press Enter.