U Lepoglavi je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu i Grad Lepoglave održano predavanje „Milan Šufflay (1879.-1931.) – u povodu 140. obljetnice rođenja“.
O liku i djelu hrvatskog povjesničara i pisca rođenog u Lepoglavi 8. studenog 1879., točno 140 godina nakon njegova rođenja, okupljenima u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca govorio je dr. sc. Vladimir Huzjan.
Prije samog predavanje okupljene je pozdravio gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić.
– Lepoglava je zadužila ne samo Hrvatsku već i južni dio Europe. Brojne su znamenite ličnosti koje su djelovale u Lepoglavi ili potiču iz Lepoglave, a ostavile su značajan trag u kulturi, znanosti i povijesti. Jedna od njih je i dr. Milan Šufflay – istaknuo je gradonačelnik Škvarić.
Okupljenima se obratio i izaslanik veleposlanika Republike Albanije u Hrvatskoj, počasni konzul republike Albanije Stjepan Šafran.
– Šufflay je bio veliki vizionar. Zauzimao se za slobodu i nezavisnost Hrvatske i Albanije zbog čega je i ubijen postavši tako i mučenik. Nažalost, u Albaniji, koja gaji veliki osjećaj prijateljstva prema Hrvatskoj, o Šufflayu se učio više nego li u Hrvatskoj – rekao je počasni konzul Šafran.
Naime, Milan Šufflay napisao je više knjiga o povijesti Albanije. Bio je jedan od utemeljitelja albanistike u svijetu zbog čega je posebno cijenjen u Albaniji.
Milan Šufflay rođen je u Lepoglavi 8. studenog 1879. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1901. godine. Od 1902. do 1903. studirao je u Institutu za austrijsku povijest u Beču da bi od 1904. do 1908. godine bio kustos i Narodnom muzeju u Budimpešti. Od 1908. do 1916. godine bio je profesor na katedri za pomoćne povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pisao je političke eseje i romane. Autor je prvog hrvatskog znanstven fantastičnog romana „Pacifik godine 2255“.
– Milan Šufflay bio je izuzetno aktivan, marljiv i neumoran. Bio je veliki erudit – istaknuo je tijekom predavanja dr. sc. Vladimir Huzjan.
Zbog svog je političkog djelovanja i zauzimanja za slobodnu Hrvatsku ubijen 1931. godine u Zagrebu. Ubojstvo je organizirao režim kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Znanstvenici svjetskog glasa, Albert Einstein i Heinrich Mann uputili su Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu pismo kojim su tražili osudu ubojstva i kraljeve diktature.
Povodom obilježavanja 140. godina od rođenja Milana Šufflaya Varaždinski klub kolekcionara izdao je prigodnu omotnicu i razglednicu koju je ovom prigodom predstavio njegov predsjednik Milan Pavleković.
Predavanje o Milanu Šufflayu popraćeno je glazbenim nastupom pjevačkom zbora Collegium Artisticum, izložbom poštanskih maraka na temu Kosova te izložbom knjiga Milana Šufflaya koje je Gradskoj knjižnici Ivana Belostenca poklonio Darko Sagrak.
sjever.hr
10.11.2019.
